Krumpir: skromna i nutritivno vrijedna zvijezda svake kuhinje

Prosječni Hrvat godišnje pojede oko 45 kilograma krumpira, stoga sa sigurnošću možemo tvrditi kako je ovo jedna od omiljenih namirnica na našim tanjurima.

S otkrićem Amerike otkriven je i krumpir

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka koja botanički pripada obitelji Solanaceae, a njegova prava domovina su južnoameričke Ande, gdje su mu Quechua Indijanci nadjenuli ime papa.

Otkrićem Amerike ovaj je skromni gomolj brzinom svjetlosti osvojio svijet.

Velika krumpirova glad

Poznata je priča o ulozi krumpira u Velikoj irskoj gladi, znanoj i kao Velika krumpirova glad, odnosno nestašici hrane koja je Irsku pogodila četrdesetih godina 19. stoljeća.

Naime, u to doba krumpir je predstavljao primarnu namirnicu u irskim domaćinstvima, te je stoga veliku ulogu u pojavi nestašice hrane imala i zaraza krumpira gljivicom Phytophthora infestans koja uzrokuje plamenjaču. Točan broj žrtava nije poznat, ali se procjenjuje kako je od gladi umrlo između 750 000 i 2 milijuna Iraca.

Nutritivna vrijednost

Danas poznajemo oko stotinu različitih sorti krumpira koje se međusobno razlikuju po veličini, boji, obliku, količini škroba i okusu. 

Prije svega, važno je naglasiti kako nutritivna vrijednost krumpira uvelike ovisi o načinu pripreme ove namirnice. Prednost treba dati kuhanju, pirjanju i pečenju u pećnici, a za popularnim prženim krumpirićima trebali bismo posegnuti rijetko ili tek povremeno. Osim toga, kod kuhanja ili pečenja krumpira, poželjno je da ga pripremamo u kori jer ćemo tako sačuvati značajne količine vitamina i minerala.

Jedan srednji krumpir (136 g) s korom kuhan u neposoljenoj vodi osigurat će 118 kcal, od čega većina potječe od ugljikohidrata, a tek neznatni dio od proteina i masti. Interesantno je kako krumpir predstavlja pravu malu riznicu vitamina C te sadrži ponešto vitamina B skupine. Osim toga, sadrži i nezanemarive količine minerala poput kalcija, kalija, fosfora i bakra.

Smanjite GI krumpira

Krumpir je namirnica koja, ovisno o načinu pripreme, ima relativno visoki glikemijski indeks (GI), odnosno utječe na brzo povećanje razine šećera u krvi.

Ako želimo smanjiti vrijednost glikemijskog indeksa krumpira, poželjno ga je skuhati i pustiti da se u potpunosti ohladi pa tek tada konzumirati. Tako utječemo na povećanje udjela otpornog škroba u krumpiru, vrste ugljikohidrata kojeg naše tijelo ne može probaviti, već služi kao hrana dobrim bakterijama u probavnom sustavu.

Članak nastavite čitati na stranici Vitaminoteke.