Buđenje iz zimskog sna: „dopunite“ svoje vitamine i minerale 

Početak proljeća idealno je vrijeme da se oporavimo nakon zime te dopunimo zalihe vitamina i minerala kako bismo spremno dočekali iscrpljujuće ljeto. Ove su zime posebno dominirale respiratorne infekcije. Gripa je bila u punom zamahu, iako još nije u potpunosti završila; prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sezoni 2024./2025. prijavljeno je 24.500 oboljelih, hospitalizirano je 1157 osoba, od kojih se je 67 liječilo u jedinici intenzivne njege. Možda je to prilika da ponovno preporučimo cijepljenje iduće sezone, posebno za rizične skupine. Zimus je bilo i dosta upala pluća te onih „običnih“ prehlada. 

Osim ovih zimskih bolesti, tragove na našem organizmu ostavili su i kratki dani, hladnoća i hektičnost prosinca, kao i zimska prehrana siromašnija vitaminima i mineralima. Poznat je pojam proljetnog umora koji je najizraženiji upravo u ožujku te se proteže do sredine travnja. Stručnjaci smatraju da je on normalno fiziološko stanje, posljedica (osim navedenog) i hormonalnih promjena. Tijekom zime se zbog manjeg izlaganja sunčevoj svjetlosti luči više melatonina, a početkom proljeća luči se više serotonina. Ovaj disbalans dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti. Kad nam napokon stigne proljeće, organizmu najčešće nedostaju vitamini D, C, skupina vitamina B te minerali magnezij i željezo.  

Izađite na otvoreno po vitamin D 

Blago proljetno sunce idealno je za dopunu organizma vitaminom D. Svaka tjelesna aktivnost na otvorenom djelovat će na oporavak organizma; ona ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju, zbog čega se osoba osjeća bolje i odmornije. Zapravo, poboljšava čovjekovo opće zdravstveno stanje: fizičko, mentalno i socijalno. 

Boravkom na otvorenom potaknut će se sinteza vitamina D u našem organizmu. Godinama se zna da većina svjetskog stanovništva hladnijih područja ima manjak vitamina D3, djelomice zbog nedostatnog izlaganja suncu, a djelomice i zbog neadekvatne prehrane. Zato u većini država postoje preporuke o dodatnom unosu ovog vitamina tijekom zimskih mjeseci. 

Za Hrvatsku su ove smjernice objavljene 2016. godine te se prema njima preporučuju boravak na otvorenom, redovna tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana te, ako je potrebno, uzimanje dodataka prehrani koji sadrže D3 u dozi od 20 mikrograma na više, posebno tijekom zimskih mjeseci. Točnije, smjernice navode unos za osobe starije dobi u količini od 800 IJ (20 µg) dnevno, a za zdrave odrasle osobe unos 600 IJ dnevno, s time da je dopušten maksimalni dnevni unos od 4000 IJ dnevno. Dakle, iskoristite proljetno sunce i dopunite nužno potreban vitamin D 

Nahranite se obiljem mladog povrća 

Vitamini C i B skupine, kao i magnezij i željezo, nalaze se u brojnom mladom povrću koje nam početkom proljeća postaje sve dostupnije. Među prvim mladim povrćem su rotkvice, mladi luk, salate, špinat te hren. Već od početka travnja mogu se naći mlada brokula, cvjetača, kelj, kupus, radič, rukola i mrkva. 

Iako već godinama u trgovačkim centrima tijekom cijele godine možemo pronaći sve namirnice, agronomi i nutricionisti savjetuju da je sezonsko povrće i voće, svježe ubrano, neusporedivo nutritivno kvalitetnije. Stoga svakako iskoristite ovo mlado povrće i osvježite organizam prirodnim vitaminima i mineralima. Mlado povrće ukusno je i svježe, bilo kao salata ili u nekom napitku. 

Ponuda dodataka prehrani 

Najzad, ako vam je svježe povrće teško dostupno ili ga baš nikako ne volite jesti (ili piti), savjetujte se s vašim ljekarnikom oko izbora nekog dodatka prehrani koji sadrži potrebne vitamine i minerale. Važno je da izaberete one koji su kvalitetni i dobro izbalansirani kako biste čim prije prevladali proljetni umor. Za to su potrebni vitamin C te vitamini B kompleksa, posebno B6 i B12 koji doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnoj funkciji imunosnog sustava. Željezo i magnezij su minerali koji će dopuniti učinak ovih vitamina. 

Kao dopunu vitaminima i mineralima, može se uzeti i koenzim Q10. Njegova je zadaća u organizmu upravo pretvorba energije iz hrane u tjelesnu energiju. Kako on omogućuje nastanak energije u stanicama, njihova funkcija upravo ovisi o dovoljnoj koncentraciji koenzima Q10.