Alergije koje se s godinama mogu pogoršati

Alergijska reakcija je odgovor imunosnog sustava na tvar koja je obično bezopasna za većinu ljudi, ali kod osoba sklonih alergijama izaziva preosjetljivost. Te tvari nazivamo alergenima, a to mogu biti hrana, lijekovi, ubodi insekata ili pak tvari iz okoliša kao što je pelud. Imunosni sustav prepoznaje alergen kao prijetnju i reagira pretjerano stvaranjem antitijela poznatih kao imunoglobulin E (IgE).

Starije osobe nisu pošteđene alergijskih reakcija, a one bi se s godinama, kažu znanstvenici, mogle i pogoršati. O tome piše zdravstveni portal Medical News Today, pozivajući se na istraživanja i pregledane radove objavljene u stručnim časopisima.

Zašto se alergije u trećoj dobi mogu pogoršati?

Iako je malo istraživanja o raširenosti alergija u starijih osoba, pregledani rad objavljen u stručnom časopisu Aging and Disease 2017. godine spominje da se zbog čimbenika povezanih sa starenjem alergije doista mogu pogoršati.

Brojni čimbenici pridonose toj povećanoj osjetljivosti starijih osoba na alergene i snažnijim reakcijama. Autori pregledanog rada objasnili su da starenje uzrokuje anatomske promjene i slabljenje funkcioniranja više organa i sustava, uključujući:

• crijeva,
• kožu,
• dišni sustav te
• imunosni sustav.

Starije osobe sklone su i razvoju kroničnih ili dugoročnih zdravstvenih tegoba koje mogu utjecati na odgovor tijela na alergen.

Alergije koje se najčešće pogoršavaju sa starenjem

Na listi istaknutih alergija koje u starijoj životnoj dobi mogu osobito stvarati probleme, nalaze se alergije na hranu, lijekove, na pelud, a mogu se pogoršati i alergijska astma, kožne alergijske reakcije, kao i po život opasna anafilaksija.

Alergije na hranu

Alergije na hranu su donedavno bile opisivane kao alergijske reakcije koje se najčešće događaju u djetinjstvu, no pokazalo se je da njihova učestalost raste u svim dobnim skupinama, pa tako pogađaju i osobe starije životne dobi.

Veći rizik od alergija na hranu u trećoj dobi proizlazi iz:

• atipičnog funkcioniranja imunosnog sustava, što može rezultirati pojačanom upalom,
• povećane propusnosti crijeva, što znači da više tvari može proći iz crijeva u organizam,
• negativnih promjena u crijevnoj mikrobioti koje mogu negativno utjecati na imunosni odgovor i povećati upalu,
• većeg nedostataka antioksidansa i hranjivih tvari potrebnih za normalno funkcioniranje imuniteta.

Alergije na lijekove

Starije odrasle osobe imaju veći rizik od problema povezanih s lijekovima, pri čemu je najčešće riječ o nuspojavama, a ne alergijskim reakcijama. Pa ipak, prema nekim procjenama, prevalencija (raširenost) alergija na lijekove u starijih osoba se kreće od 0,6 do 2,1%, a neke od tih reakcija mogu dovesti i do smrtnog ishoda.

Spominju se sljedeći čimbenici koji uzrokuju probleme povezane s lijekovima zbog nuspojava (a ne alergija):

• više koegzistirajućih kroničnih stanja,
• korištenje više lijekova na recept i lijekova bez recepta koji mogu biti u interakciji,
• poteškoće s pamćenjem.

Peludna groznica i astma

Pregledani rad iz 2011. godine navodi da se zbog starenja događaju fiziološke i anatomske promjene u nosu, kao što je slabljenje septuma, a to može pogoršati simptome peludne groznice. Peludna groznica, poznata i kao alergijski rinitis, je alergijska reakcija na pelud drveća, trava i korova. Uzrokuje simptome poput kihanja, svrbeža nosa, očiju i grla, curenja ili začepljenja nosa, suzenja očiju i otežanog disanja. Peludna groznica se obično javlja sezonski, tijekom razdoblja cvatnje biljaka.

Dokazi pokazuju i da druge promjene povezane sa starenjem, kao što su progresivno opadanje plućne funkcije i slabljenje mišića za disanje, mogu pogoršati astmu. Simptomi astme mogu uključivati hripanje i poteškoće s disanjem, iako ih mogu izazvati i druga stanja povezana s godinama.

Alergijske reakcije na koži

Kožne alergije su reakcije imunosnog sustava na određene tvari koje dolaze u kontakt s kožom, a koje inače nisu štetne za većinu ljudi. Ove reakcije mogu uzrokovati simptome kao što su crvenilo, svrbež, osip, oteklina, plikovi i suhoća kože. Koža s godinama gubi vlažnost, odnosno postaje suha, pa to može učiniti osobu osjetljivijom na alergijske kožne reakcije. Tako i učestalost osipa u starijih osoba postupno raste kako društvo stari.

Okidači alergijskih reakcija na koži mogu uključivati različite tvari, uključujući grinje, pelud ili neke namirnice (hranu).

Anafilaksija

Anafilaksija je teška, potencijalno životno ugrožavajuća alergijska reakcija koja se javlja brzo nakon izlaganja alergenu, bilo da je riječ o hrani, lijekovima ili ubodima insekata. Može uzrokovati brojne simptome, uključujući otežano disanje, pad krvnog tlaka, ubrzani ili slab puls, osip, oticanje lica, usana, jezika ili grla te mučninu i povraćanje.

Starije odrasle osobe mogu biti posebno osjetljive na tešku anafilaksiju zbog određenih čimbenika rizika kao što su komorbiditeti (istovremena prisutnost dvije ili više bolesti). S godinama se smanjuje njihova sposobnost podnošenja takve teške reakcije zbog zdravstvenih tegoba vezanih uz srce i krvne žile kao što su visoki krvni tlak ili pak srčane aritmije. Problem mogu biti i lijekovi koji se koriste protiv visokog krvnog tlaka, a koji bi zapravo spriječiti djelovanje tijela u borbi protiv anafilaksije.

Liječenje i prevencija alergija

Liječenje ovisi o vrsti alergije, no predstavlja veći izazov kod osoba starije životne dobi. Naime, postavljanje dijagnoze može biti teže zbog razlikovanja od drugih stanja koja mogu imati slične simptome, pa tako i početak odgovarajućeg liječenja može biti odgođen.

S druge strane, nakon što je alergija i dijagnosticirana, pojavljuje se drugi problem, a to su prateća stanja i lijekovi koje osoba već koristi, što može ograničiti mogućnosti liječenja alergije. Potrebna su stoga dodatna istraživanja kako bi se odredilo optimalno liječenje alergija za starije osobe.

Pregledani rad iz 2017. godine sugerira da redovita tjelovježba može ublažiti alergije jer se njome poboljšavaju imunitet, rad srca i pluća te mišićna snaga, a time se može pozitivno utjecati na odgovor tijela na alergen.

U slučaju anafilaksije, odnosno anafilaktičkog šoka, svakako treba pozvati hitnu pomoć.

Starost nije sinonim za bolest, niti se tegobe moraju trpjeti. Dakle, u slučaju pojave simptoma koji mogu upućivati na alergiju, savjetuje se javiti se liječniku obiteljske medicine koji će, prema potrebi, uputiti pacijenta na pregled specijalistu alergologu, dermatologu i/ili pulmologu.

Korišten izvor: Medical News Today