Trojac kojeg morate kontrolirati: znate li vaše vrijednosti šećera, masnoća i tlaka?

Još od 1948. godine vode se velika epidemiološka istraživanja pod nazivom Framingham study, a vezano uz otkrivanje čimbenika rizika kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja su pokrenuta jer su bolesti kardiovaskularnog sustava bile (i do danas ostale) vodeći uzrok smrtnosti u odrasloj populaciji.

Već tada se počelo sumnjati da postoje određeni rizični čimbenici koji pogoduju razvoju povišenog tlaka, srčanih i krvnožilnih oboljenja te moždanog udara.

Rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti

Tijekom godina, pažljivo praćenje populacije iz Framinghamove studije dovelo je do identifikacije glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti:

• visok krvni tlak,
• visok kolesterol u krvi,
• pušenje,
• pretilost,
• dijabetes i
• tjelesna neaktivnost.

Također je prikupljen velik broj vrijednih informacija o učincima povezanih čimbenika kao što su:

• razine triglicerida i HDL kolesterola u krvi,
• dob,
• spol i
• psihosocijalna pitanja.

U proteklih pola stoljeća iz studije se je razvilo približno 1200 članaka u vodećim medicinskim časopisima. Koncept čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti postao je sastavni dio suvremenog medicinskog kurikuluma i doveo je do razvoja učinkovitog liječenja i preventivnih strategija u kliničkoj praksi. Na ovu studiju nadovezale su se stotine drugih koje su unaprijedile zdravlje ljudi, dovele do otkrivanja novih lijekova za povišeni šećer, masnoće, tlak.

Stoga je danas u svakodnevnom radu obiteljskog liječnika jedan od vodećih zadataka otkrivanje tih čimbenika rizika te izračunavanje stupnja rizika za razvoj srčanog i/ili moždanog udara.

Kako smanjiti rizike?

Hrvatska je, nažalost, među vodećim zemljama u Europi po broju pretilih, oboljelih, kao i umrlih od kardiovaskularnih bolesti.

Ove brojke bi se mogle smanjiti redovitim odlascima obiteljskim liječnicima, no ponajprije usvajanjem zdravog načina života koji podrazumijeva mediteransku prehranu (dobro, ponekad može i slavonska, ali ne svakodnevno), redovitu tjelesnu aktivnost te kontroliranje razina glukoze i masnoća u krvi, kao i krvnog tlaka.

Naravno da je najlakše uzimati lijekove za šećer, masnoće i tlak, ali niti jedan lijek vam neće pomoći u dovoljnoj mjeri ako ne promijenite životne navike, a to je najteže.

Kontrolirajte vrijednosti kod liječnika obiteljske medicine

Od kuda početi? Što i kada kontrolirati? Prije svega, najvažnije je da sve te kontrole radite kod obiteljskog liječnika, a ne na javnozdravstvenim akcijama po gradovima. One su korisne za podizanje svijesti o konkretnim problemima, ali ne možete se osloniti na rezultate tih testiranja. Zašto je tomu tako?

Vaš obiteljski liječnik zna o vama i vašoj obitelji najviše. Nije svejedno koliko često i kako ćete se kontrolirati ako imate članove obitelji koji imaju povišenu glukozu, masnoće ili tlak. Drugi razlog je što se ta mjerenja rade uz neodgovarajuću pripremu, pa ćete ih morati ponoviti.

Mjerenje glukoze u krvi

Priprema. Dakle, mjeri li se glukoza u krvi, mjerenja treba obaviti u jutarnjim satima, natašte i s odgovarajućom pripremom. Za točne rezultate:

• Morate biti gladni osam do 12 sati prije analize krvi. To znači da ne smijete jesti, a od tekućine je dozvoljena samo voda.
• Sve lijekove koji su vam već propisani uzimajte prema uputama svog liječnika.
• Nemojte vježbati 12 sati prije analize krvi.
• Ne konzumirajte alkohol unutar 24 sata prije vađenja krvi.

U kojoj dobi obaviti mjerenje glukoze? Po pitanju prvog određivanja glukoze u krvi, većina smjernica preporučuje da se prvo mjerenje napravi u dobi iznad 40 godina. Naravno, ako postoje neki drugi rizični čimbenici, pretragu je potrebno obaviti i ranije. Rizični čimbenici bili bi:

• srodnik u prvom koljenu s dijabetesom tip 2,
• žene koje su imale dijabetes tijekom trudnoće,
• povijest poroda djeteta s visokom porođajnom težinom,
• prisutnost oštećenja krajnjih organa povezanih s dijabetesom – bubrezi, oči, živci,
• kardiovaskularne bolesti,
• poremećaj razine lipida u krvi,
• povišen tlak,
• prekomjerna tjelesna težina,
• povećan obujam struka,
• pušenje,
• preboljela upala gušterače,
• sindrom policističnih jajnika,
• giht,
• nealkoholna masna bolest jetre,
• apneja,
• lijekovi koji dižu razinu glukoze u krvi.

Praćenje razina glukoze u krvi. Ako se otkrije povišena razina šećera u krvi, onda se u dogovoru s obiteljskim liječnikom i dijabetologom (ako je potreban njegov pregled) određuje učestalost kontrole glukoze u krvi. Prema sadašnjim propisima HZZO-a, osobe koje imaju šećernu bolest tip 2 i nisu na inzulinu imaju pravo na 50 trakica godišnje. Nažalost, samo osobe koje su na intenziviranoj terapiji inzulinom mogu dobiti senzore za kontinuirano praćenje glukoze (Libra, Dexcom i slično). Ali, ako imate financijskih mogućnosti, u dogovoru s vašim liječnikom, kupite neki od ovih senzora jer oni kontinuirano prate razinu glukoze u krvi, što vam može pomoći u određivanju prehrane (točno možete vidjeti koja hrana vam diže razinu, a koja ne). Opet, naglašavam, samo mjerenje glukoze, ma koliko često bilo, neće pomoći u regulaciji dijabetesa ako se ne pridržavate zdravog načina života.

Kontrola masnoća u krvi

Što je s masnoćama? Smjernice za potrebu učestalosti mjerenja kolesterola u krvi se razlikuju od države do države.

U kojoj dobi obaviti mjerenje masnoća u krvi? U Hrvatskoj se već pri upisu u školu određuje razina kolesterola, primarno zato da bi se na vrijeme otkrila obiteljska hiperkolesterolemija. Većina zdravih odraslih osoba trebala bi kontrolirati kolesterol svakih četiri do šest godina.

Češće kontrole potrebne su:

• kod osoba koje imaju u obitelji osobe s bolestima srca (iznenadna srčana smrt), dijabetesom ili obiteljsku povijest visokog kolesterola,
• pretile osobe.

Praćenje razina masnoća u krvi. Jednom kada se uvede lijek, potrebno je praćenje razina kolesterola i triglicerida u krvi, kao i funkcije jetre, budući da lijekovi za snižavanje masnoća (uglavnom statini) mogu izazvati nuspojave.

Određivanje kardiovaskularnog rizika

Kad se odredi razina masnoća, vaš će obiteljski liječnik na temelju podataka o krvnom tlaku, pušenju, razini kolesterola i HDL kolesterola odrediti vaš kardiovaskularni rizik što trebate shvatiti vrlo ozbiljno. U slučaju visokog kardiovaskularnog rizika morate raditi na smanjenju rizičnih čimbenika ako želite očuvati zdravlje svog srca i krvnih žila.

Zaključno, nema strogih smjernica za vrijeme i učestalost mjerenja glukoze i lipida u krvi. Ali ima strogih naputaka kako da svojim životnim stilom i redovitim uzimanjem lijekova možete utjecati na razinu glukoze i lipida u krvi, u suradnji sa svojim obiteljskim liječnikom, eventualno dijabetologom i kardiologom.