Niskojodna dijeta: važan korak u liječenju karcinoma štitnjače

Jod kao element neophodan je za pravilnu funkciju štitnjače; njezine ga stanice koriste za proizvodnju vlastitih hormona. Tkivo štitnjače jedino u našem tijelu aktivno nakuplja i pohranjuje jod, a to svojstvo se svakodnevno koristi u dijagnostici i liječenju više bolesti štitnjače.

Nije dobro ni premalo, a ni previše joda

U ranija vremena problematika bolesti štitnjače više se je povezivala s manjkom joda. U područjima sa značajnijim manjkom joda je tada među bolestima štitnjače prednjačila endemska gušavost koja je u svojim težim oblicima značila i veću učestalost poremećaja u razvoju novorođenčadi i male djece u vidu endemskog kretenizma. Donošenjem zakona o obveznom jodiranju soli 1953. godine taj je, za ondašnje prilike značajan javnozdravstveni problem, u velikoj mjeri riješen.

U današnje vrijeme sve je češći izazov pojačan unos joda s čime se jednim dijelom povezuje značajno povećanje učestalosti kroničnih autoimunih bolesti štitnjače. Osim putem soli i drugih prehrambenih namirnica, jod se pojačano unosi i putem nekih lijekova te više kozmetičkih preparata.

Osim pomodarskih trendova koji promoviraju općenitu potrebu za smanjenje unosa joda, niskojodna dijeta ima i svoju konkretnu kliničku primjenu te predstavlja jedan od važnih dijagnostičkih koraka u liječenju dobro diferenciranih karcinoma štitnjače.

Primjena radioaktivnog joda u liječenju

Najčešći karcinomi štitnjače su dobro diferencirani karcinomi. Najčešći je papilarni karcinom koji čini oko 85% svih karcinoma štitnjače, a sljedeći po učestalosti je folikularni karcinom s oko 10% udjela. Jedno od ključnih obilježja dobro diferenciranih karcinoma štitnjače je osjetljivost na jod.

Primjena radioaktivnog joda (I-131) seže do ranih 40. godina 20. stoljeća. Navedeni radionuklid nakon akumulacije u stanicama štitnjače dovodi do njihova uništenja mehanizmom beta-iradijacije – takozvani citotoksični učinak.

Iako je inicijalna terapijska primjena radiojodnog nuklida bila u svrhu liječenja ubrzanog rada štitnjače (hipertireoze), značajno šira primjena se i dan danas provodi u svrhu liječenja dobro diferenciranih karcinoma štitnjače.

Ovisno o bolesti koja se liječi, razlikujemo i doze primjene radiojodne terapije. U liječenju hipertireoze primjenjuju se doze od 4 do 10 mCI (mili Curie), veće doze primjenjuju se u liječenju karcinoma štitnjače (30-100 mCI), a još veće doze daju se kod metastatskih bolesti, između 100 i 200 mCI.

Jodna osjetljivost dobro diferenciranih karcinoma štitnjače čini ih prognostički jako povoljnima u smislu preživljenja i izlječenja.

Niskojodna dijeta prije i nakon radiojodne terapije

Dijeta s niskim unosom joda provodi se kratkotrajno. Započinje dva tjedna prije planirane radiojodne terapije i završava dva dana nakon primjene radioaktivnog joda.

Svrha jodne dijete je smanjenje rezervi joda u tijelu s ciljem čim uspješnijeg provođenja dijagnostičkih i terapijskih postupaka nakon operacije karcinoma štitnjače.

Namirnice koje treba izbjegavati. Za trajanja jodne dijete nužno je izbjegavati:

• jodiranu sol,
• sušeno i soljeno meso (slanina, šunka, čvarci, kobasice, meso za pohanje ili roštilj),
• mliječne proizvode (mlijeko, sir, jogurt, maslac, margarin, kiselo i slatko vrhnje, sladoled),
• žumanjak jajeta,
• pekarske proizvode (kruh, peciva, kolače),
• morsku hranu (ribe, školjke, rakovi, lignje, sipa, hobotnica, alge),
• sušeno i konzervirano voće,
• čokoladu, bombone, likere, koktele,
• multivitaminske preparate koji sadrže jod.

Namirnice koje su dozvoljene. Namirnice prikladne za korištenje tijekom provođenja niskojodne dijete su:

• svježe voće i povrće,
• svježe meso,
• domaći kruh i pecivo (bez jodirane soli, mlijeka, maslaca, margarina i žumanjka),
• tjestenina (bez jaja),
• biljno ulje,
• šećer, med, bistri voćni sokovi,
• konzervirane breskve, kruške, ananas,
• kava i čaj (bez mlijeka, šlaga i vrhnja),
• bjelanjak jaja,
• himalajska sol.

Zaključno

Klinička primjena dijete s niskim unosom joda odnosi se na dijagnostičke i terapijske postupke u liječenju dobro diferenciranih karcinoma štitnjače.

Smanjenjem rezervi unosa joda pojačava se osjetljivost tkiva štitnjače za akumulaciju radionuklida i nužne citotoksične učinke s terapijskim ciljem uništavanja ostatnog tkiva karcinoma štitnjače koje se operativno nije odstranilo. Dobro poznavanje i primjena radionuklida u kliničkoj medicini svrstalo je dobro diferencirane karcinome u bolesti s jako dobrom prognozom po pitanju preživljenja i izlječenja.

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.