Provjerite stare li vaši organi ubrzano
Iako imate 40, vaša jetra možda ima tek 30… ili već 60 godina? Znanstvenici su otkrili da naši organi ne stare jednakim tempom, a biološka starost nekih od njih može značajno odstupati od naše kronološke dobi. S druge strane, ne stare ni svi istom brzinom
Zvuči gotovo nevjerojatno, no ljudsko je tijelo složen sustav čiji dijelovi imaju nejednaku biološku dob. Dakle, broj rođendana koje ste proslavili, odnosno vaša kronološka dob, nije idealan kriterij za procjenu vašeg zdravlja. Za to je važnija biološka dob svakog od vaših organa, a ona se može značajno razlikovati od kronološke.
Različita brzina starenja organa u ljudskom tijelu postala je u novije vrijeme predmet znanstvenog proučavanja. Jedno od najvažnijih istraživanja o starenju ljudskih organa objavljeno je u prosincu 2023. godine u časopisu Nature, a proveli su ga znanstvenici s fakulteta Stanford Medicine pod vodstvom prof. Tonyja Wyss-Coraya.
U tom značajnom istraživanju ekipa je analizirala biološke markere iz krvi više od 5600 ljudi bez aktivnih bolesti da bi procijenila biološku starost 11 ključnih organa i sustava: bubrega, crijeva, gušterače, jetre, krvnih žila, masnog tkiva, mišića, mozga, pluća, srca i imunosnog sustava.
Različite brzine starenja organa
Ključan nalaz istraživanja bio je da organi stare različitim brzinama i to ne samo unutar populacije, nego i kod iste osobe. Malo manje od petine zdravih osoba starijih od 50 godina ima barem jedan organ koji stari znatno bržim tempom u usporedbi s njihovim vršnjacima. Jedna od 60 osoba imala je dva ili više organa koji su starjeli ubrzano.
Ova su saznanja važna jer otvaraju mogućnosti za personalizirane pristupe starenju. Ako znamo da nekome bubrezi stare brže od prosjeka, moguće je poduzeti mjere očuvanja njihove funkcije.
Otkriveno je i da osobe s ubrzanim starenjem određenog organa imaju povećan rizik od razvoja bolesti tog organa i, općenito, veću smrtnost u sljedećih 15 godina.
Organi koji stare najsporije
- Jetra – stari iznenađujuće sporim tempom, dijelom zbog svoje sposobnosti regeneracije.
- Srce – ako se pravilno održava prehranom i tjelovježbom, srce kod zdravih pojedinaca može starjeti relativno sporo.
- Mišićna masa i snaga – mogu se dugo očuvati kroz redovitu fizičku aktivnost koja usporava proces starenja.
- Crijeva – ispostavilo se da biološka i kronološka dob međusobno najviše odudaraju kod crijeva, koja stare znatno sporije od ostalih organa.
Organi koji stare najbrže
- Mozak – može davati prve znakove starenja već u ranim tridesetima, posebno u hipokampusu, strukturi odgovornoj za pamćenje i učenje. Ubrzano starenje mozga povezano je s većim rizikom od kognitivnog pada i demencije.
- Bubrezi – često su podložni slabljenju funkcije s godinama, ali nema uvijek jasnih simptoma. Brže starenje bubrega povećava rizik od hipertenzije i dijabetesa.
- Imunosni sustav – osobito brzo stari, što se očituje padom broja T-stanica. Smanjena funkcija imunološkog sustava povećava osjetljivost na infekcije.
Potencijalna primjena otkrića
Istraživanje na Stanfordu otvara mogućnost razvoja jednostavnih krvnih testova koji bi mogli otkriti ubrzano starenje određenih organa prije pojave simptoma bolesti. Takvi testovi mogli bi omogućiti pravovremene intervencije i prilagodbu životnog stila radi usporavanja starenja pojedinih organa. Mnogi su čimbenici starenja okolišni: stil života, onečišćenje, prehrana, mikrobi u crijevima.
Jedan organ ne priča cijelu priču o starenju jer su procesi propadanja međusobno povezani i utječu na cijeli organizam. Prema Wyss-Corayu, svaki je organ ključan za cjelokupno zdravlje, a ljudsko tijelo usporedivo je s automobilom: „Ako jedan dio ne radi dobro, ostali dijelovi počinju patiti“, kaže. „Održavate li određene dijelove, možete produžiti životni vijek automobila.“
Otkrijte rane znakove ubrzanog starenja
Još nije moguće utvrditi biološko starenje organa kod kuće jednako precizno kao u naprednim laboratorijima poput Stanfordovog. Ipak, postoje načini za praćenje zdravlja i ranih znakova ubrzanog starenja ključnih organa. U nastavku doznajte kako.
1. Mozak i kognitivne funkcije
Znakovi ubrzanog starenja: zaboravljivost, problemi s koncentracijom, usporeno razmišljanje.
Kako ga kontrolirati kod kuće:
- Redovito rješavajte mentalne testove u enigmatskim časopisima ili pomoću aplikacija kao Lumosity, NeuroNation, CogniFit i drugih.
- Vodite dnevnik pamćenja. Obratite pažnju ako češće zaboravljate imena, riječi ili zadatke.
- Pratite kvalitetu sna i intenzitet i dugotrajnost stresa. Nesanica i kronični stres ubrzavaju starenje mozga.
2. Bubrezi
Znakovi ubrzanog starenja: umor, natečenost, povišen krvni tlak.
Kako ih kontrolirati kod kuće:
- Mjerite krvni tlak, koji je često povišen kad bubrezi lošije rade.
- Koristite testne trakice za urin, dostupne u ljekarnama. One mogu otkriti prisutnost proteina u urinu, što je rani znak bubrežne disfunkcije.
- Pijte dovoljno vode i bilježite učestalost mokrenja.
Recept za zdravo starenje – o zlatnim godinama misli se već u četrdesetima
Često se pojam starenja veže uz stare i onemoćale osobe. No u današnje vrijeme, kada su medicina i životni...
SAZNAJTE VIŠE3. Jetra
Znakovi ubrzanog starenja: umor, žutilo kože ili očiju, osjetljivost na alkohol.
Kako je kontrolirati kod kuće:
- Procijenite svoje reakcije na masnu hranu i alkohol. Ako vam sve više smetaju, jetra može biti oslabljena.
- Provjerite jetrene enzime putem kućnih testova. Pratite tjelesnu težinu. Nakupljanje masnoće u području trbuha može ukazivati na masnu jetru.
4. Imunosni sustav
Znakovi ubrzanog starenja: češće infekcije, sporije zacjeljivanje rana, kronični umor.
Kako ga kontrolirati kod kuće:
- Zapisujte koliko često ste bolesni od infekcija tijekom godine.
- Pratite reakcije na cjepiva. Slab odgovor na cjepivo može ukazivati na oslabljeni imunitet.
- Promatrajte stanje desni, kože i rana – sporo zacjeljivanje pokazatelj je slabijeg imuniteta.
5. Srce i krvne žile
Znakovi ubrzanog starenja: zadihanost pri naporu, vrtoglavica, umor.
Kako ih kontrolirati kod kuće:
- Mjerite puls i tlak, najbolje ujutro.
- Testirajte hodanje: Ako se zadišete nakon kratke šetnje, nemate dobru kardiovaskularnu kondiciju.
- Povremeno pratite razine kolesterola i šećera putem kućnih testova.
Dodatni alati i preporuke
Koristite pametne satove i fitness trackere, koji mjere otkucaje srca. Vodite dnevnik zdravlja i bilježite simptome, raspoloženje i razinu energije.